korisnička zona

korisničko ime

lozinka

Prijava

Registracija

korisno

Test frekvencijskog odziva

Testirajte frekvencijski opseg Vašeg audio sustava uz pomoć zvučnih datoteka!

bass (20 Hz - 100 Hz)

treble (8 kHz - 20 kHz)

Što je potrebno?
Obje datoteke, prazni CD, kvalitetan mikrofon i računalo.

Što datoteke sadržavaju?
Obje datoteke ("bass" i "treble") snimljene su kao PCM datoteke u nekomprimiranom formatu (.wav) sa frekvencijom uzorkovanja 44kHz u rezoluciji 16 bita (CD kvaliteta) na referetnom nivou 0dB. Na početku svake datoteke snimljen je sinusoidalni signal frekvencije 1000 Hz u dužini 2 s koji služi za kalibriranje snimljenog signala na nivo 0dB nakon kojeg slijedi pauza od 2 s.
- Datoteka "bass" sadrži sinusoidalni signal u rasponu frekvancija od 20 Hz do 100 Hz u koracima 10 Hz (20 Hz - 30 Hz, 30 Hz - 40 Hz...), trajanja 2 s sa stankom 0.5 s između pojedinih koraka.
- Datoteka "treble" sadrži sinusoidalni signal u rasponu frekvancija od 8 kHz Hz do 20 kHz Hz u koracima 1 kHz (8 kHz - 9kHz, 9 kHz - 10 kHz...) sa stankom 0.5 s između pojedinih koraka.

Zašto?
Slušanje prosječnog Hi-Fi sustava u prosječnoj prostoriji daleko je od idealnog. Uz pomoć ovih datoteka steći ćete uvid u nesavršenosti frekvancijskog odziva zvučnika u Vašoj prostoriji, te saznati što i koliko mijenjati da dobijete vjerniju reprodukciju zvuka

Kako?
- Datoteke nakon preuzimanja treba snimiti na klasični CD (Audio CD) i pokrenuti ga iz CD (DVD) playera spojenog na Hi-Fi sustav.
- Ukoliko je Vaš Hi-Fi sustav koncipiran kao sustav kućnog kina isključite surround mod i ostavite sustav u klasičnom stereo modu.
Ukoliko imate priključen subwoofer obavezno podesite da ulazni signal subwoofera bude deriviran iz prednjih zvučnika (podesiti sukladno uputama proizvođača Vašeg audio receivera-pojačala).
- Isključite sve filtere i procesore zvuka (sve tonske kontrole i ekvilajzere postavite u neutralni položaj), regulator glasnoće postavite u proizvoljan položaj.
- Mjerenje treba obaviti mikrofonom smještenim u poziciji slušanja uz minimalnu pozadinsku buku a izlaz iz mikrofona spojiti na računalo na kojem ćete snimati rezultat. Nivo ulaznog signala na ulazu u zvučnu karticu računala obavezno podesiti kako ulazni signal ne bi prelazio 0dB. Za to je treba koristiti uvodni signal od 1000 Hz u trajanju 2 sec.
- Nakon snimanja potrebno je analizirati snimljeni zapis nekim od raspoloživih programa (npr. Audacity) na način da se snimka najprije dovede na točan nivo 0dB i to tako što ćete pojačati cijeli zapis do nivoa gdje uvodni signal od 1000 Hz dolazi na nivo 0dB. Tako obrađeni zapis pogodan je za očitavanje odziva na pojedinim frekvencijama (putem analize frekvencija unutar programa) gdje ćete vidjeti na kojim frekvencijama Vaš sustav u sklopu prostorije slušanja imaju pad, te koliko dB pad iznosi.
Tek tada možete pristupiti korekcijama zvučne slike putem ekvilajzera na način da one frekvencije koje imaju pad pojačate za iznos pada kako bi dobili što je moguće idealniju frekvencijsku karakteristiku u Vašoj prostoriji.

kako koristiti?



Fazni test

Testirajte faznu ispravnost Vašeg zvučničkog sustava

fazni test

Što je potrebno?
Zvučna datoteka sa linka "fazni test" i prazni CD.

Što datoteka sadržava?
Datoteka "fazni test" snimljena je kao ružičasti šum u PCM (nekomprimiranom) formatu - wav sa frekvencijom uzorkovanja 44kHz u rezoluciji 16 bita (CD kvaliteta) na referetnom nivou 0dB.
Prvih 5 sekundi snimka je snimljena u fazi, nakon čega slijedi pauza (-∞dB) u trajanju 0.5 sekundi, narednih 5 sekundi snimka je snimljena sa pomakom u fazi od 180 stupnjeva nakon čega slijedi pauza (-∞dB) u trajanju 0.5 sekundi, te je zadnjih 5 sekundi snimka ponovno snimljena u fazi.

Zašto?
Slušanje prosječnog Hi-Fi sustava u prosječnoj prostoriji daleko je od idealnog. Uz pomoć ove datoteke steći ćete uvid u ispravnost faznog spoja Vaših zvučnika.

Kako?
- Datoteku nakon preuzimanja treba snimiti na klasični CD (Audio CD) i pokrenuti ga iz CD (DVD) playera spojenog na Hi-Fi sustav.
- Ukoliko je Vaš Hi-Fi sustav koncipiran kao sustav kućnog kina isključite surround mod i ostavite sustav u klasičnom stereo modu.
Ukoliko imate priključen subwoofer obavezno podesite da ulazni signal subwoofera bude deriviran iz prednjih zvučnika (podesiti sukladno uputama proizvođača Vašeg audio receivera-pojačala).
- Isključite sve filtere i procesore zvuka (sve tonske kontrole i ekvilajzere postavite u neutralni položaj), regulator glasnoće postavite u proizvoljan položaj.
- Postavite se u poziciju slušanja točno u sredinu između zvučnika.
- Za vrijeme reprodukcije prvih i zadnjih 5 sekundi trebali bi čuti zvuk koji dolazi točno iz sredine između Vaših zvučnika. Ukoliko ne možete točno odrediti da zvuk dolazi iz sredine imate neispravno fazno spojene zvučnike. Da biste ih ispravno fazno spojili dovoljno je da na JEDNOM od zvučnika okrenete polaritet (zamijenite + i - spoj na zvučnik).

kako koristiti?

Audio

Digitalni audio - povijest

Povijest digitalnog audia vraća nas u 80-e godine prošlog stoljeća. Tada je naime počela svojevrsna revolucija u visokovrijednoj reprodukciji glazbe koja je ujedno bila inauguracija pojma "digitalno" u životu prosječnog korisnika zabavne elektronike. 1982. godine je naime izašao prvi komercijalni CD (album "The Visitors" grupe ABBA) poslije kojeg ništa više nije bilo kao prije. Iako je kao standard u početku osporavan od strane analognih audio puritanaca (uglavnom zbog određenih nesavršenosti u visokotonskom dijelu spektra) nitko mu nije mogao osporiti prednosti: ogromnu dinamiku, odnos signal-šum, te frekvencijski opseg koji su analognim sustavima bili nedostižni, te komfor korištenja uz osjetno nižu cijenu CD playera u odnosu na kvalitetne sustave gramofon-zvučnica-MM (MC) pretpojačalo. Sve je to doprinijelo bržoj popularizaciji digitalnog zapisa te CD-a kao medija.

 

Dolaskom 90-ih godina 20. st. stvari se prilično ubrzavaju - PC postaje dio svakodnevice (najprije na poslu, školi, a zatim i u kućanstvima), a na polju reprodukcije zvuka dolaze neki novi igrači - najprije DAT (digital audio tape) koji nije nikad stekao veću popularnost, zatim MD (mini disc) koji je stekao nešto veću popularnost od DAT-a.

Oba navedena medija imala su mogućnost snimanja zvuka u digitalnom obliku, ali nikada nisu otela primat neprikosnovenom vladaru u snimanju audia - Philipsovog analognoj kompaktnoj kazeti! I dok je analogna gramofonska ploča gubila bitku sa CD-om na polju snimanja zvuka nije bilo prave zamjene za staru analognu kazetu koja je doživljavala drugu mladost kroz razne analogne sustave za redukciju šumova i sustave za povećanje dinamike (uglavnom Dolby laboratories). Izuzetna rasprostranjenost analogne audio kazete u prijenosnim uređajima za reprodukciju zvuka (auto kazetofoni, walkmani, prijenosni kazetofoni...) održalo ju je na životu više nego bi se iz njenih tehničkih specifikacija dalo zaključiti.

datum objave: 25.02.2010.
autor: administrator
komentar
Komentari članka :
NEMA KOMENTARA